BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

RT: „Država će se vrlo brzo raspasti“: Kako bi Srbi mogli da vide ulazak BiH u NATO

RT: „Država će se vrlo brzo raspasti“: Kako bi Srbi mogli da vide ulazak BiH u NATO
02.04.2019. god.


Izvor: Vostok / RT

Predsednik i srbski član Predsedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Milorad Dodik pozvao je Srbe da se ujedine u jednoj državi. On je takođe istakao da Republika Srbska ne namerava da se pridruži NATO-u, čak i ako se BiH pridruži, čiji je ona deo. Prema mišljenju stručnjaka, BiH je krhki politički entitet koji postoji samo zahvaljujući podršci Zapada. Međutim, verovatno je da eventualni raspad ove balkanske zemlje neće biti bez sukoba, kažu analitičari.

Na komemorativnom skupu održanom 24. marta, posvećenom 20. godišnjici bombardovanja Jugoslavije od strane NATO avijacije, predsednik i srbski član Predsedništva BiH, Milorad Dodik je izjavio da Republika Srbska ne namerava da pristupi Severnoatlantskom savezu. Miting, u kojem je učestvovao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, održan je u Nišu, koji je teško oštećen NATO bombardovanjem u proleće 1999. godine.

"Kada kažu da će Bosna i Hercegovina krenuti putem pridruživanja NATO-u, kažem da Republika Srbska ne može biti u NATO-u i neće biti tamo", rekao je Dodik za TASS.

“Kada se danas suočim sa zahtevima da BiH ode u NATO, jasno kažem da to ne mogu prihvatiti i da to neću prihvatiti. Neću to prihvatiti jer Srbija to ne prihvata. Nikada neću dozvoliti da se granica postavi na Drinu”, saopštio je predsedavajući i srbski član Predsedništva Bosne i Hercegovine.


Milorad Dodik RIA Novosti © Sergeй Pяtakov

Dodik je oštro govorio o BiH. Po njegovom mišljenju, ova država je "rezultat ideologije i politike", koja je dovela do bombardovanja Srbije.


“Nastupaju godine, decenije srbskog državnog ujedinjenja. Nadam se da će i drugima to postati jasno, jer jednostavno nema drugog načina. Zašto drugi mogu imati svoju državu, a Srbi ne mogu imati svoju jedinstvenu državu?”, navodi TASS reči Dodika.

Zamisao Dejtona
 
BiH je jedinstvena državna celina, formalno ujedinjena, ali u praksi podeljena na dva dela - Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku.

Federacija Bosne i Hercegovine je zajednica teritorija naseljenih Hrvatima i muslimanima. Glavni grad je Sarajevo, koji se smatra glavnim gradom i cele BiH. Republika Srbska onjedinjuje teritorije kojima dominiraju etnički Srbi. Njihov glavni grad je Banja Luka.

U dva dela BiH postoje različite vlasti. Čak i novčane jedinice - izgledaju drugačije za Federaciju BiH i Republiku Srpsku.

Najviši izvršni organ zemlje je Predsedništvo. Sastoji se od tri osobe koje se biraju iz svake zajednice, po jedan iz Srba, Hrvata i muslimana. Svaki od njih u intervalu od osam meseci postaje predsednik Predsedništva. Sada je red na Milorada Dodika.
 
Takav sistem upravljanja uspostavljen je prema Dejtonskom sporazumu iz 1995. godine. On je okončao trogodišnji građanski rat u BiH. Istim sporazumom stvoren je poseban organ sa širokim ovlaštenjima - kancelarija Visokog predstavnika za porovođenje Dejtonskih sporazuma. Formina je od predstavnika 43 zemlje i 13 međunarodnih organizacija koje prate ispunjenje uslova.

Ovlaštenja visokog predstavnika su veoma široke: na primer, on ima pravo da ukloni bilo kojeg zvaničnika BiH i zabrani imenovanje bilo koje osobe na izbornu funkciju. Takav sistem se zove međunarodni protektorat.

Dodik je izabran od strane Srba za Predsedništvo krajem 2018. godine. Pre toga bio je predsednik Republike Srpske osam godina. Uprkos činjenici da je na novoj poziciji samo tri meseca, Dodik je već uspio napraviti mnogo oštrih izjava. Tako je u februaru veoma oštro govorio o sistemu međunarodnog protektorata nad BiH.

Kako je saopšteno, Dodik je rekao da su aktivnosti visokog predstavnika, Valentina Incka iz Austrije, koji je na dužnosti od 2009. godine, dovele do "potpune paralize federalnih vlasti u BiH". Srbski političar je pozvao na ukidanje međunarodnog protektorata.

Treba napomenuti da su međunarodni zvaničnici više puta koristili svoja ovlaštenja za uklanjanje bilo kojeg zvaničnika u BiH. Na primer, 2003. godine, tadašnji visoki predstavnik iz Velike Britanije Pedi Ešdaun je prisilio na ostavku člana predsedništva iz reda Srba Mirka Šarovića, a koji je u SAD-u optužen za kršenje embarga na oružje u Iraku. Dodik bi se takođe mogao naći u ovoj situaciji. Međutim, Incko nije dao nikakve izjave o po ovom pitanju.

Perspektive za ulazak u NATO
 
Georgij Engelgart, istraživač u Odelenju za savremenu istoriju Centralne i Jugoistočne Evrope, smatra da Dodikova izjava nije koordinisana sa srbskim vlastima. To je reakcija na pritisak predstavnika zapadnih zemalja (takođe Incka) sa kojima se Predsedništvo stalno suočava. U intervjuu za RT, stručnjak je skrenuo pažnju na činjenicu da je NATO nedavno intenzivirao svoje napore na uključivanje BiH u savez. O ovome je, na primer, ove godine govorio i šef Stejt departmenta Majk Pompeo.

«Jedina prepreka ulasku BiH u NATO je položaj srbskog dela zemlje, kaže Engelgart. - Muslimani i Hrvati su za. Dakle, srbski deo prima glavni pritisak predstavnika NATO saveza».



Isto mišljenje deli i član Senata Republike Srpske Jelena Guskova.

"Na referendumu o pristupanju NATO-u, Republika Srbska će se nedvosmisleno suprotstaviti", rekla je ona u intervjuu za RT.

Jlena Guskova skreće pažnju na činjenicu da je Dodik ranije govorio o potrebi ponovnog ujedinjenja sa Srbijom, ali samo kao istorijskom perspektivom.
 
“Saopštenja o ponovnom ujedinjenju počele su se češće pojavljivati zbog tendencija Zapada da u potpunosti promeni političku strukturu BiH. Zapad želi da stvori jednu državu bez političkih i teritorijalnih entiteta koji postoje u obliku Muslimansko-hrvatske federacije i Republike Srpske. Dodik počinje da govori o perspektivi ponovnog ujedinjenja sa Srbijom, kada se pokušavaju eliminisati entiteti i stvoriti ujedinjena BiH“, smatra Guskova.

Zaista, predstavnici Republike Srpske su više puta optuživali Incka da namerava da promeni sadašnju strukturu vlasti u zemlji u pravcu njene centralizacije.

“BiH je decentralizovana i asimetrična, a to je ključ mira i stabilnosti naše države. Međutim, visoki predstavnik stalno pokušava da promeni ovaj sistem”, izjavila je u oktobru 2018. godine u intervjuu za "Izvestija" aktuelni predsednik Republike Srpske Željka Cvijanović.
.

Jelena Guskova tvrdi da je stvaranje unitarne ili čvrsto centralizovane Bosne strateški cilj Zapada od postizanja Dejtonskog sporazuma.


“To je napisano u Ustavu BiH, koji je napisan u SAD-u”, napominje Cvijanovićeva.


Flag Bosnii i Gercegovinы Reuters © ELVIS BARUKCIC

Ove planove sprečili su samo Srbi, koji su se, prema rečima Guskove, pokazali kao “najjači deo države” BiH.

Prema Engelgartu, ideja o ponovnom ujedinjenju Republike Srpske i Srbije među Srbima u Republici Srbskoj je veoma popularna. Stoga se ne može isključiti da će pritisak Zapada dovesti do upravo tog rezultata.

"Ako se krše prava Srba u BiH, oni mogu pokušati da se ujedine sa Srbijom", rekao je Engelgart, istovremeno naglašavajući da se ujedinjenje verovatno neće desiti bez sukoba.
 
Sudbina BiH
 
Jedinstvo Bosne i Hercegovine je krhko, kažu stručnjaci. Ovo stanje, prema Engelgartu, postoji više od 20 godina isključivo zbog spoljnih pritiska.
.

«BiH bez spoljne kontrole ne bi dugo trajala. Ako Zapad izgubi interes za održavanje ove države, ona će se vrlo brzo raspasti”, navodi stručnjak.



Prema Engelardtu, razlog je da narodi koji nastanjuju ovu zemlju, barem u onom obliku u kojem postoji, da je smatraju "neizbežnim zlom".

Jelena Guskova skreće pažnju na činjenicu da je ne samo BiH, već i sve države bivše Jugoslavije na neki način nesamostalne, te da su pod uticajem određenih zemalja i međunarodnih struktura - NATO-a, EU i SAD. Prema tome, opasnost od pritisaka nadvija se nad svakom od njih. Jedini izuzetak su Hrvatska i Slovenija, koje su članice EU, kaže Guskova. Ona smatra da je situacija u BJR Makedoniji posebno turbulentna, sa albanskom manjinom, i, naravno, u Srbiji u vezi sa separatizmom Kosova. Ali sve ove moguće političke novotarije, sigurna sam, napominje Guskova, neće biti održive.
 
"U regionu još uvek nisu rešeni ozbiljni etnopolitički sukobi, koji su gurnuti pod tepih, te nastavljaju da tinjaju", kaže Engelgart.

Ako su Srbi budu prisiljeni da se otcepe od BiH, smatra stručnjak, verovatnoća drugih teritorijalnih promena na Balkanskom poluotoku će se povećati.



  • Izvor
  • foto: Facebook © mojarepublika / RT/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE


4. aprila se navršava 75 godina od osnivanja Severnoatlantskog saveza – NATO. Sekretar Saveta bezbednosti Rusije Nikolaj Patrušev govorio je za aif.ru o ulozi ovog saveza u svetskoj politici...

Ako pogledamo prve članove Povelje UN i Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, videćemo da su zapadne vlade od njih potpuno odstupile.


Čak i pre objavljivanja bilo kakvih rezultata istrage, zapadni mediji su počeli da izveštavaju da je teroristička organizacija Islamska Država (ISIL) odgovorna za masovno ubistvo. Zvanični predstavnici Bele kuće...

Vašington vodi proksi rat u pokušaju da nanese „strateški poraz“ Moskvi i potreban je oštriji odgovor na to


Bratstvo: U susret crnom datumu – 24. martu, kada će se civilizovani svet osvrnuti na zločin kolektivnog Zapada nad srbskim življem na Balkanu – BRATSTVO korača gledajući i u...


Ostale novosti iz rubrike »